Uz dan i noć naših muzeja

U maju, svake godine svi muzeji svijeta 18. svibnja obilježavaju Dan muzeja. ICOM, The International Councile of Museums (Međunarodni komitet muzeja) u povodu ovog, uslovno govoreći praznika, definiše centralnu temu, kao radni naslov svih manifestacija koje muzeji realizuju tim povodom, a tema za 2011. godinu je "Muzeji i sjećanje. Predmeti pričaju tvoju priču".

U Bosni i Hercegovini 18. maj nema nikakav (javni) značaj. Za razliku od 1. maja - Međunarodnog dana rada, 9. maja - Dana pobjede, 1. decembra - Svjetskog dana borbe protiv side, 31. maja - Svjetskog dana bez duvana, 22. aprila - Dana planete Zemlje, 22. marta - Svjetskog dana voda, 8. marta -  Međunarodnog dana žena..., 18. maj, Međunarodni dan muzeja, nema snagu važnog datuma, velikog i zajedničkog svima! Muzeji su nevidljivi, a svi i sve je od početka svijeta vidljivo samo u muzejima! - Kakav apsurd, priznaćete.

U Srbiji je isto. Branislava Anđelković-Dimitrijević, direktor Muzeja savremene umetnosti Beograd, je za nedjeljni broj "Politike", 8. maja 2011. godine izjavila: "Ako su do 19. veka muzeji reprezentovali aristokratiju, pa industrijalce, tokom 20. veka države i nacije, u 21. veku muzeji reprezentuju mesta komunikacije i obrazovanja i naravno očuvanja. Ovo prazno mesto u umetničkom životu Srbije danas, govori o jednom društvu kome se na da da razmišlja o svojoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Jasno je da društvo 'ne razmišlja' već to čine oni kojima je ta delatnost poverena. Ti veoma zauzeti ljudi ne samo da nemaju vremena ni želje da razmišljaju o umetnosti, već kao da nisu sigurni da bi bilo dobro da iko o tome razmišlja."

U Beogradu, dakle Srbiji, naime, ne rade dva najznačajnija muzeja - Narodni, čija rekonstrukcija je započeta 2003. godine i ne vidi joj se kraja, a Muzej savremene rekonstrukciju je započeo 2008. godine i otada joj se takođe ne vidi kraja. S kraja na kraj Evrope nema takvih primjera.

U Hrvatskoj je, gle regionalnog čuda, jedan Muzej bio glavna tema pres-konferencije Katoličke crkve! Preciznije, u martu 2011. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je pred kamerama, dakle javno, pravdao cijenu izgradnje nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije - 1.500 evra po kvadratnom metru, činjenicom da to i nije toliko (pre)skupo uzimajući u obzir, ili glede troškovnika novog Muzeja suvremene umjetnosti, čija izgradnja je koštala 3.876 evra po kvadratnom metru. Ukoliko vam se da, otvorite kalkulator na mobitelu i dođite do krajnje cifre, kada kao parametar za množenje imate podatak da MSU Zagreb ima 14.609,65 kvadrata!

Umjetnost je ostati normalan u kontekstu ovakvih podataka. Bosna i Hercegovina ima 30 muzeja - Federacija 22, Republika Srpska 8. Kada bi od njih, na nekom kvizu ili za nagradno pitanje trebalo nabrojati bar 5 naziva - uslijedila bi eliminacija takmičara. Džaba džoker "pola pola" ili "zovi prijatelja"!

Umjesto nagađanja, evo prvi put, u jednim novinama svih njihovih imena -– Federacija BiH: Zemaljski, Istorijski, Muzej Sarajeva, Muzej Jevreja, Muzej Stare crkve, Muzej književnosti, Olimpijski muzej Sarajevo; Zavičajni muzej Visoko, Muzej grada Zenice, Muzej Istočne Bosne Tuzla, Etnološki muzej Vijaka, selo Vijaka, Vareš, Zavičajni muzej Travnik, Franjevački muzej i galerija Gorica Livno, Muzej Tešanj, Muzej Hercegovine Mostar, Muzej, biblioteka franjevačkog samostana Duha svetoga, Fojnica, Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce, Muzej "Bitka na Neretvi", Jablanica, Muzej franjevačkog samostana Prozor-Rama, Muzej Unsko-sanskog kantona Bihać, Muzej franjevačkog samostana Humac Ljubuško, Zavičajni muzej Konjic.

Republika Srpska: Muzej Kozare Prijedor, Muzej Hercegovine Trebinje, Muzej Semberije Bijeljina, Muzej u Doboju, Arheološki muzej Rimski municipium Skelani, Srebrenica, Muzej Stare Hercegovine Foča, Muzej Republike Srpske Banja Luka. I, naravno, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Naravno, Banja Luka.

U našem društvu kultura nije društvena kategorija. Važnije su partije, političke elite, banke, krediti, luksuzna vozila, kapital, vijagra, bazeni, kumstva sa velikima, folk zvijezde, podmetanja, silikoni+botoks, pametovanja, tajkuni, ucjene, dodvoravanja, benzinske pumpe, članske kartice.., važnije je danas od svega juče, a sutra.., sutra je sirotinjska kategorija. Umijeće preživljavanja.

U Evropu se ne ulazi samo hapšenjem haških optuženika, usaglašavanjem zakona, uvažavanjem nacionalnih manjina, slijeganjem ramenima. Evropa je velika dama. Sa manirima. Evropa se ponosi svojim muzejima. Muzeji su čuvari njenog pamćenja, promoteri njene snage i veličine. I sve to je i naša, zajednička baština!

U tom duhu, u subotu 14. maja kao i hiljade i hiljade muzeja i gradova, i mi među njima, šesti put smo proslavili i Noć muzeja. Noć muzeja u Banjoj Luci, kako mnogi kažu, važi za jedan od najljepših, najpopularnijih, najotmjenijih, najposjećenijih, najpristupačnijih, najurbanijih... događaja u kalendaru ovog grada. Hvala publici. Hvala medijima. Hvala muzejima. Na sramotu nezainteresovanih sponzora.

U škrinje muzeja, od pračovjeka, do najnovijih tehnoloških inovacija, pametni narodi i države svijeta pohranjuju sva svoja bogatstva. Muzejima se plaća struja, ljeti imaju klimu, a zimi grijanje, muzejska djela/predmeti su deponovani u apsolutnoj mikro-biološkoj i termičkoj atmosferi i osigurani su u najboljim osiguravajućim kućama, njihove adrese su ispravno napisane na svim kartama, uredno su zavedene u turističke vodiče, o njima se brižno vodi briga. Muzeji su kao živa bića. Samo što čuvaju mrtve predmete. Ali i oni žive - na savjesti društva koje zna da to isto društvo, evo i ovog trenutka, ovog časa ispisuje stranice knjige koja će sutra biti dio muzejske postavke. Kad svi zaborave, muzeji podsjete na ono šta smo bili svi.


Vir