Izložba „Industrijska baština Hrvatskog zagorja“

Izložbena dvorana na katu hale A

Radno vrijeme: utorak – petak: 9 – 17, subota i nedjelja: 9 – 13, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Za posjet izložbi vrijedi ulaznica za stalni postav.

Autor izložbe: dr. sc. Josip Kajinić, kustos Muzeja seljačkih buna - Muzeja Hrvatskog zagorja

Gostujuća izložba Muzeja Hrvatskog zagorja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, rezultat je uspješne međumuzejske suradnje tijekom pripreme izložbe „Industrijska baština Hrvatskog zagorja“, koja je održana u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici 2021.

Izložba daje pregled industrijskog razvoja  Hrvatskog zagorja i njegova utjecaja na društvene i prostorne promjene.

Nakon uvodnog dijela u temu, uz prezentaciju pojmova i glavnih odrednica industrijske baštine, ona se smješta u vremenski i prostorni kontekst. Slijedi prikaz razvoja i uloge željeznice u procesu industrijalizacije Hrvatskog zagorja, nakon čega slijedi obrada pojedinih industrijskih  grana, slijedom njihova pokretanja, počevši od početka 19. st. s keramičkom industrijom tvornice Krapinske kamenine, pokrenute 1800. Istaknuta je važnost rudarstva počevši sa sumporokopom u Radoboju otvorenim 1811., a potom i mnogobrojnim rudnicima otvorenim u drugoj polovini 19. stoljeća. Bili su to ugljenokopi u Ivancu, Novom i Starom Golubovcu, Krapini, Pregradi te Konjščini. Prikazane su, u drugoj polovini 19. stoljeća pokrenute, staklarska industrija s tvornicom Straža u Humu na Sutli iz 1860., industrija građevinskog materijala s tvornicom Zagorka u Bedekovčini iz 1889., drvna industrija s parnom pilanom u Đurmancu iz 1893. te farmaceutska industrija s pogonima Thierryja u Pregradi iz 1894.

Slijedi prikaz industrijskih grana pokrenutih u 20. stoljeću. To je prije svega tekstilna industrija s pogonima Milana Prpića u Oroslavju otvorenim 1924., koja se zatim razvila i drugim gradovima i mjestima te ostavila dubok trag u društvu i prostoru. Uslijedila je industrija kože i obuće koja se razvila iz pogona Janka Rukljača, pokrenutog u Poznanovcu 1928. Kroz drugu polovinu 20. stoljeća izložba prati nastanak i razvoj metalne industrije s pogonima Jedinstva u Krapini 1947. te brojnih drugih, industriju plastičnih proizvoda s pogonima Stražaplastike u Humu na Sutli iz 1954. te energetsku industriju pokrenutu s najstarijom termoelektranom u Hrvatskoj, u Jertovcu kraj Konjščine 1954. Uz sve navedene grane, izložba prikazuje i prehrambenu industriju, čiji su začeci u tvornici i rafineriji špirita i pjenice u Savskom Marofu iz 1876. te  najpoznatiji primjer te industrijske grane na prostorima Hrvatskog zagorja - pogon Done u Gornjoj Stubici.

Posljednji dio izložbe posvećen je industrijskim objektima. Izdvojeni su oni koji su i dalje u pogonu te uspješno posluju od onih koji više ne djeluju. Kod njih je iznesen prikaz sadašnjeg stanja, statusa i potencijala za neku novu namjenu i upotrebu, kao najboljeg mogućeg načina da se očuvaju od propadanja. Podsjećaju pritom na svoju prošlost i tako daju društvu neku novu dodanu vrijednost i perspektivu, što je jedna od glavnih ideja i poruka izložbe. Iznesene su zanimljivosti i rariteti pojedinih objekata, među kojima se posebno ističu rashladni tornjevi KTE Jertovec koji su izrađeni od 360.000 kubičnih metara borovine po čemu su iznimno vrijedni u svjetskim razmjerima. Dodatna specifičnost izložbe su brojni primjeri i pokazatelji koji ukazuju na vrlo velik utjecaj Zagreba na industrijski razvoj prostora Hrvatskog zagorja s primjerima zagrebačkih tvornica koje su otvarale svoje izdvojene pogone upravo na tom području, što je bilo uvjetovano blizinom, prometnom povezanošću i dostupnošću velikog broja radne snage.

Na izložbi su, uz podatke, potkrijepljene mnogobrojnim ilustrativnim prilozima (kartama, fotografijama, grafikonima i tablicama) izloženi prepoznatljivi predmeti, njih više od 300, nastali u industrijskoj proizvodnji kao i oni koji su bili korišteni u samoj proizvodnji. Izložba je ostvarena u suradnji sa lokalnom zajednicom, većim brojem muzeja, fakulteta te vrlo velikim bojem industrijskih subjekata i privatnih posuditelja.